Kao što ste već mogli zaključiti, bavim se umjetnošću. Zato posjedujem strast i za pisanjem o ovoj temi, te sam se odlučila prijaviti na konkurs:

Ovaj tekst ulazi u izbor naboljih blogova u BiH na takmičenju m:bloger kompanije m:tel.

M:tel-ov blog, M:blogger se nalazi na adresi blog.mtel.ba

Kulturno-umjetničko obrazovanje je globalno  u velikom deficitu. Istina, možete zamisliti kako je tek u zemlji tećeg svijeta, mojoj domovini, Bosni  i Hercegovini. Likovna kultura je jedan od obaveznih predmeta u osnovnoj, a dijelom i kroz srednju školu. Obavezni predmeti su s namjerom kreirani da pomognu djeci u razvoju različitih primjenjenih i naučnih vještina, koje je moguće steći specifično kroz ove predmete. Djeca trebaju ovaj tip obrazovanja jer:

  • U obdaništu djeca s razlogom gradivo i znanje usvajaju kroz igre, pjesme i crtanje- razvijaju motoričke vještine, koordinaciju i preciznost.
  • Stiču emocionalnu zrelost, uče se suočavati s osjećajima i kako ih pretočiti u konstruktivne radnje, te su u mogućnosti bolje se izraziti kada imaju problem. Ilustriranjem ili pretakanjem emocija u pjesme, djeca se oslobađaju i usavršavaju sposobnost artikulisanja. Na ovaj način stiču bolju vještinu verbalne i neverbalne komunikacije.
  • Tokom dugogodišnje studije provedene u Američkim školama, dokazano je da povećan broj predmeta iz grupe umjetnosti smanjio broj delinkvenata i izostanaka. U istraživanju su učestvovale srednje škole koje su zauzvrat dobile finansije za održavanje umjetničkog programa. Također je povećan broj studenata diplomanata na kraju srednje, koji u stvari uopće istraju u završavanju škole.
  • Likovno obrazovanje podstiče toleranciju među učenicima i pomaže u anihilaciji negativnih osjećaja. Tako se broj slučajeva depresije drastično smanjio u toku prije pomenutog istraživanja.

11221830_690813907686082_5274848770474410656_n

Statistika je šokantna – Balkanske zemlje godišnje održe najmanje časova likovnog obrazovanja u Evropi.

Mladi skloni umjetnosti u BIH se boje istrajati u svom odabiru jer ih društvo napada opaskama, poput: \”umjetnici nemaju za hljeba\”, \”To ti je glupa profesija\”, \”za to ti ne treba škola\”, \”to je hobi\”, \”niko ne zapošljava\”, \”fotografija ne zahtijeva da znaš išta\”, te mnoge druge. Posljedica ovoga je da se mladež u Bosni boji opredijeliti za umjetničku karijeru (pjevanje, pisanje, dizajn…).

Zašto to nije tačno:

  • Fotografi u agencijama i web portalima poput klix-a zarađuju isto koliko i ljudi sa \”normalnim\” poslom, u mnogim slučajevima i više (npr privatni)
  • Ljudi su vizuelna bića, a bez dizajnerskih rješenja, ne bismo imali ništa vizualno niti praktično u našoj okolini
  • Neke od Fortune 500 kompanija koje uključuju Disney, Pixar, National Geographic, itd. traže jako talentovane umjetnike/fotografe i dizajnere radi vizualnih kampanja, koje imaju najveći uticaj na ljudsku psihu. Za Disney/Pixar je potrebno stotine, pa čak i hiljade ljudi koji će raditi koncepte likova (skice), animacije, arhitekturu i slično, od kojih svi trebaju biti umjetnici/dizajneri. National Geographic zapošljava elitu fotografa sa najboljim slikama iz svijeta, a nude i stažiranje za mlade fotografe koji su nedavno diplomirali.
  • Ljudi skloni umjetnosti i umjetničkim vještinama znaju mnogo više od ostalih ljudi. Stalno traže načine kako uklopiti umjetnost s drugim poljima (npr nauka). Umjetnost i matematika su usko povezani, oboje zahtijevaju dosta kreativnosti i logike.

U praktičnom smislu, opipljivom životu i svakodnevnici, umjetnici su inicijatori onih najiskrenijih društvenih kretanja, upravljanja građanskom masom, te kroz djelovanje, kritički, satirično i/ili pritajeno ukazuju na nepravilnosti društvenih  tokova, normativa i trendova. Umjetnici su inače ti koji stoje na bedemu odbrane društvenih vrijednosti, u turbulentnim vremenima, kao što je to BiH iskusila u skorijoj historiji. Umjetnici su ti koji svakodnevnicu čine intrigantno buntovnom, te uobičajeni život boje nekim drugim bojama, notama, stihovima, oblicima i mirisima. Na nama je da iskoristimo čula i vrijednujemo umjetnički rad, te ga postavimo u realni okvir, gdje i pripada. Za kraj, zapitajmo se, gdje bi društvene vrijednosti, normativi, svakodnevni utisci i estetika, bili bez formi „onih malih, lijepih stvari koje nas ispunjuju“, kada bi umjetnički rad bio poništen?

11817258_673943119373161_4641802358921658575_n

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s